<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Grcka i Ostrva - najlepse more, letovanje u Grckoj</title>
	<atom:link href="http://grckaostrva.info/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://grckaostrva.info</link>
	<description>Top destinacije i informacije za putovanja. Isplanirajte svoj letnji odmor na ostrvu Krit, Krf ili Ios-u . Pronadjite prelepa ostrva i obalu Grcke.</description>
	<lastBuildDate>Thu, 25 Feb 2010 13:47:01 +0000</lastBuildDate>
	<generator>http://wordpress.org/?v=2.8.6</generator>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
			<item>
		<title>Dobrodošli u Grčku &#8211; letovanje iz snova</title>
		<link>http://grckaostrva.info/grcka/dobrodosli-u-grcku/</link>
		<comments>http://grckaostrva.info/grcka/dobrodosli-u-grcku/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 12 Jan 2010 06:11:54 +0000</pubDate>
		<dc:creator>predrag</dc:creator>
				<category><![CDATA[grčka]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://grckaostrva.info/?p=407</guid>
		<description><![CDATA[Dobrodošli u Grčku!
Budite svesni činjenice da se nalazite na raskršću kultura, boja i civilizacija. Doživite veličanstvenu istoriju i toplotu naj južnijeg dela Evrope. Otkrijte drevnu filozofiju koja je postavila temelje današnje nauke i demokratije.
Zemlja sa ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://grckaostrva.info/wp-content/uploads/2009/01/greece_map.jpg"><img class="size-full wp-image-221 alignleft" title="greece_map" src="http://grckaostrva.info/wp-content/uploads/2009/01/greece_map.jpg" alt="greece_map" width="255" height="271" /></a>Dobrodošli u Grčku!<br />
Budite svesni činjenice da se nalazite na raskršću kultura, boja i civilizacija. Doživite veličanstvenu istoriju i toplotu naj južnijeg dela Evrope. Otkrijte drevnu filozofiju koja je postavila temelje današnje nauke i demokratije.<br />
Zemlja sa jedinstvenim izobiljem herojske prošlosti i danas je naseljena ljudima koji hrabro gledaju ka budućnosti puni optimizma. Zemlja koja je statistički mala ali velika u različitostima. Pejsaži koji su se našli na hiljadama razglednica prepoznatljivim širom sveta ostaju i dalje treptavi i neuhvatljivi.<br />
Grčka je zemlja predivne kontradiktornosti, putovanje iz sadašnjosti u prošlost i nazad. Šetnja kroz maslinjacima obrasle drevne gradove i nalazišta, tumaranje retko naseljenim ostrvima. Obilazak beskrajnih peščanih plaža, planinskih vrhova i kanjona ili delova zemlje od kojih zastaje dah. Izbor je Vaš. Dopustite čulima da osete Grčku!<br />
<object classid="clsid:d27cdb6e-ae6d-11cf-96b8-444553540000" width="565" height="354" codebase="http://download.macromedia.com/pub/shockwave/cabs/flash/swflash.cab#version=6,0,40,0"><param name="allowFullScreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="always" /><param name="src" value="http://www.youtube.com/v/QbMbBeP-LoI&amp;hl=en&amp;fs=1&amp;" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><embed type="application/x-shockwave-flash" width="565" height="354" src="http://www.youtube.com/v/QbMbBeP-LoI&amp;hl=en&amp;fs=1&amp;" allowscriptaccess="always" allowfullscreen="true"></embed></object><br />
<script type="text/javascript"><!--
google_ad_client = "pub-6585752761090192";
/* 468x60, created 7/14/09 */
google_ad_slot = "9200798972";
google_ad_width = 468;
google_ad_height = 60;
//-->
</script><br />
<script type="text/javascript"
src="http://pagead2.googlesyndication.com/pagead/show_ads.js">
</script></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://grckaostrva.info/grcka/dobrodosli-u-grcku/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Parga</title>
		<link>http://grckaostrva.info/centralna-grcka/parga/</link>
		<comments>http://grckaostrva.info/centralna-grcka/parga/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 06 Jan 2010 13:14:06 +0000</pubDate>
		<dc:creator>prevrz</dc:creator>
				<category><![CDATA[Centralna Grčka]]></category>
		<category><![CDATA[Parga]]></category>
		<category><![CDATA[grčka ostrva]]></category>
		<category><![CDATA[Jonsko more]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://grckaostrva.info/?p=522</guid>
		<description><![CDATA[Parga, malo turističko mesto na Jonskom moru, poslednjih godina postaje sve popularnija turistička destinacija. U prilog tome ide i nedavno izgrađen auto-put koji spaja Jonsku obalu sa Vardarskom dolinom i omogućava brz i nesmetan dolazak ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="size-medium wp-image-523 alignleft" title="parga, letovanje, grcka i ostrva" src="http://grckaostrva.info/wp-content/uploads/2009/12/parga-2009-014r-280x210.jpg" alt="parga, letovanje, grcka i ostrva" width="280" height="210" />Parga, malo turističko mesto na Jonskom moru, poslednjih godina postaje sve popularnija turistička destinacija. U prilog tome ide i nedavno izgrađen auto-put koji spaja Jonsku obalu sa Vardarskom dolinom i omogućava brz i nesmetan dolazak brojnim turistima koji se odluče za autobuski ili automobilski prevoz.<br />
Parga se nalazi između Igumenice i Prevrze. Smeštena je u amfiteatru koji se otvara prema dubokom i živopisnom zalivu sa ostrvcima i ostenjacima koji izviruju iz vode. Mala luka, koja se produžuje u gradsku plažu centar je dešavanja u ovom mediteranskom mestu. Duž njih se celom dužinom prostire šetalište sa bezbrojnim tavernama, baštama, prodavnicama i poslastičarnicama. Kombinacija venecijanske luke i tradicionalne grčke arhitekture sa uskim, krivudavim ulicama, malim trgovima i bezbrojnim crkvicama čine ovo mesto izuzetno šarmantnom turističkom destinacijom. Kada se na to doda i opušten, mediteranski način života ugođaj je potpun.<br />
Parga se prvi put u istoriji pojavljuje u 14. veku pre n.e. kada je na ovim <img class="alignright size-medium wp-image-525" title="parga 2009 020r" src="http://grckaostrva.info/wp-content/uploads/2009/12/parga-2009-020r-280x210.jpg" alt="parga 2009 020r" width="280" height="210" />prostorima vladala Mikena. Nakon antičke Grčke, na ove prostore dolaze Rimljani. Podelom Carstva, Vizantija uspostavlja vlast koja traje sve do početka 15. veka kada Venecija preuzima dominaciju nad ovoim delom mediterana. U to vreme, na mestu stare vizantijske, izgrađena je mletačka tvrđava koja i danas svojom arhitekturom dominira iznad zaliva. Krajem 18. veka slede nemirna vremena i borba ta prevlast između Mletaka, Engleza, Francuza, Rusa i Austrijanaca oko kontrole plovnih puteva u Jadranskom i Jonskom moru. Ipak, 1817 godine Turci od Engleza kupuju Pargu a lokalno stanovništvo beži na Krf koji nikada nije pao u turske ruke. Nakon Balkanskih ratova Parga je oslobođena od Turske vlasti i obnovljena. Danas je Parga šarmantno turističko mesto koje svojim posetiocima stvarno ima šta da ponudi.<br />
U samom gradu se nalaze dve plaže: Krioneri, glavna gradska peščana plaža u centru grada i nedaleko odatle, na svega nekoliko minuta hoda nalazi se Piso Krioneri, mala zaklonjena šljunkovito-kamenita plaža. Sa severne strane <img class="alignleft size-medium wp-image-527" title="parga letovanje, grcka i ostrva" src="http://grckaostrva.info/wp-content/uploads/2009/12/parga-2009-164r-280x210.jpg" alt="parga letovanje, grcka i ostrva" width="280" height="210" />Parge, hodajući putem koji vodi pored tvrđave za desetak minuta se stiže do duge peščane plaže Valtos. Plaža je dobro uređena, sa ležaljkama, suncobranima, tuševima, sportovima na vodi i brojnim tavernama. Do Valtosa svakodnevno plove i brodići iz Parge.<br />
Sa severne strane Parge nalazi se druga lepa peščana plaža Lihnos. Udaljena je oko 4km od centra Parge i do nje je moguće stići peške puteljkom koji vodi preko brda kroz viševekovni maslinjak i šetnja traje oko sat vremena. Plaža se nalazi u lepom i mirnom zalivu. Okružena je hotelima i aparmanima, ponekom tavernom i auto kampom. I do nje je moguće stići brodićem koji polazi iz luke u Pargi ili nekim prevoznim sredstvom jer asfaltni put stiže do plaže. Osim navedenih, postoje mnogobrojne plaže u okolini do kojih se može stići kolima ili motorom. <img class="alignright size-medium wp-image-529" title="parga 2009 233r" src="http://grckaostrva.info/wp-content/uploads/2009/12/parga-2009-233r-280x210.jpg" alt="parga 2009 233r" width="280" height="210" /><br />
Pored velikog broja prelepih plaža, Parga svojim posetiocima pruža brojne mogućnosti za kvalitetan i aktivan odmor. Preko od Parge nalaze se mala ostrva Paxos i Antipaxos do kojih lokalne turističke agencije svakodnevo organizuju ekskurzije. Ostala Jonska ostrva Krf, Lefkadu, Zakintos i Kefaloniju je takođe moguće obići. Od arheoloških lokaliteta za preporuku je odlazak do Nektomantia, drevnog svetilišta posvećenog Hadu, bogu podzemnog sveta. Neizostavan je odlazak do reke Aheron, mitološke reke Stix kojom su prevođene duše umrlih u podzemni svet. Prelepa priroda, kristalno bistra voda i izvori pitke vode nikoga ne ostavljaju ravnodušnim.<br />
U večernjim satima, nekon celodnevnog opuštanja na nekim od prelepih plaža ili obilaska okoline, Parga za svakog nudi po nešto. Grčke taverne uz tradicionalne specijalitete sa roštilja poput suvlakija, piletine, panceta i jagtnjećih kotleta nude veliki izbor sveže ribe i morskih plodova ili neke od lokalnih specijaliteta uz <img class="size-medium wp-image-530 alignleft" title="parga letovanje, grcka i ostrva" src="http://grckaostrva.info/wp-content/uploads/2009/12/parga-2009-331r-280x157.jpg" alt="parga letovanje, grcka i ostrva" width="280" height="157" />tradicionalnu grčku muziku. Porcija za dve osobe uz salatu i pola litre domaćeg vina u proseku košta oko 20 evra. Giros možete na svakom koraku pojesti s nogu ili naručiti porciju. Tu su još i italijanski, istočnjački i internacionalni (fancy) restorani koji upotpunju bogatu ponudu. Nakon večere obavezan je odlazak do nekog od lokalnih kafea sa pogledom na luku. Oni najizdržljiviji noć mogu provesti u malobrojnim ali odličnim diskotekama.<br />
Udaljena od tokova masovnog turizma, Parga uspeva da sačuva šarm i senzibilitet malog mediteranskog mesta. Nadamo se da će tako ostati još dugo vremena.</p>
<p><object width="545" height="344"><param name="movie" value="http://www.youtube.com/v/ChLx9XW3Tyw&#038;hl=en_US&#038;fs=1&#038;"></param><param name="allowFullScreen" value="true"></param><param name="allowscriptaccess" value="always"></param><embed src="http://www.youtube.com/v/ChLx9XW3Tyw&#038;hl=en_US&#038;fs=1&#038;" type="application/x-shockwave-flash" allowscriptaccess="always" allowfullscreen="true" width="545" height="344"></embed></object></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://grckaostrva.info/centralna-grcka/parga/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Stari grad Krf</title>
		<link>http://grckaostrva.info/1-grcka-ostrva/stari-grad-krf/</link>
		<comments>http://grckaostrva.info/1-grcka-ostrva/stari-grad-krf/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 24 Apr 2009 18:29:56 +0000</pubDate>
		<dc:creator>prevrz</dc:creator>
				<category><![CDATA[Grčka ostrva]]></category>
		<category><![CDATA[Krf]]></category>
		<category><![CDATA[jonska ostrva]]></category>
		<category><![CDATA[preporučujemo]]></category>
		<category><![CDATA[grčka ostrva]]></category>
		<category><![CDATA[krf]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://grckaostrva.info/?p=397</guid>
		<description><![CDATA[Stari grad Krf je jedan od najinteresantnijih gradova u Grčkoj. Kao i ostala Jonska ostrva, krf nikada nije potpao pod tursku vlast. Najveći uticaj imala je Venecijanska rapublika koja je vekovima upravljala ostrvom što gradu ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-medium wp-image-398" title="grad krf" src="http://grckaostrva.info/wp-content/uploads/2009/04/krf3-280x210.jpg" alt="grad krf" width="280" height="210" />Stari grad Krf je jedan od najinteresantnijih gradova u Grčkoj. Kao i ostala Jonska ostrva, krf nikada nije potpao pod tursku vlast. Najveći uticaj imala je Venecijanska rapublika koja je vekovima upravljala ostrvom što gradu daje poseban karakter. Pored Venecije, ostrvom su u istoriji vladali još i Rimljani, Vizantija, Englezi i Francuzi i svi oni su ostavili neko svoje obeležje koje je dan dans prepoznatljivo, kako u arhitekturi i umetnosti koja se održala, tako i u muzejima i argeološkim nalazištima. Grad Krf je kosmopolitski grad sa preko 30.000 stanovnika. Obezbeđen sa dve tvrđave i zidinama sačuvao je svu svoju lepotu i šarm koji je sticao vekovima. Dans se tu mogu naći kafei, klubovi, taverne, prodavnice suvenira, butici i zlatare. Najreprezentativniji objekat je Liston, palata koja se nalazi između uskih gradskih ulica sa jedne strane i Spianade, širokog šetališta sa parkom i terenom za kriket sa druge strane.U prizemlju palate <img class="alignleft size-medium wp-image-399" title="grad krf" src="http://grckaostrva.info/wp-content/uploads/2009/04/krf5-280x210.jpg" alt="grad krf" width="280" height="210" />Liston se nalaze brojni kafei sa baštama gde je nejlepši ugođaj sesti i naručiti kafu ili neki od koktela. Francuzi su bili ti koji su u 19. veku od zapuštenog praznog prostora na obodu grada napravili Spianadu, jedan od najlepših parkova sa trgom u sredini i šetalištem u čitavoj Grčkoj.<br />
Sa južne strane Spianade nalazi se Jonska Akademija, prvi univrzitet moderne Grčke, osnovan 1808 godine. Akademija je imala bogatu biblioteku i botaničku baštu koja je uništena za vreme bombardovanja u drugom svetskom ratu. Tu se još nalazi i Palata Sv. Mihaila i Đorđa koju su sagradili Englezi 1824. godine. Predstavljala je sedište i rezidenciju Jonskog Senta i Malteškog reda Sv. Mihaila i Đorđa koji su imali važnu ulogu u službi Velike Britanije. U gradu postoji nekoliko interesantnih muzeja: Muzej Vizantijske umetnosti, Arheološki muzej, muzej Azijske umetnosti i Srpska <img class="alignleft size-medium wp-image-400" title="grad krf" src="http://grckaostrva.info/wp-content/uploads/2009/04/krf6-280x210.jpg" alt="grad krf" width="280" height="210" />kuća, muzej stradanja Srba. Sam grad okružuju stare zidine i dve tvrđave, kao i brojni trgovi i fontane. Građevine unutar zidina su ostale sačuvane i pored bombardovanja u drugom svetskom ratu i predstvaljaju vrednu riznicu Evropske kulturne baštine. Stara Tvrđava je sagrađena na uzvišenju iznad grada na mestu najranije naseobine ostrva, stare preko 1500 godina. Građena je u periodu od 1537 do 1571 od strane Mlečana u vreme turskih pokušaja da osvoje ostrvo. Od grada je odvojena dubokim rovom i predstavlja jedan od najslikovoitijih delova grada i najlepši vidikovac sa kojeg se pruža prelep pogled na stari grad, luku, zaliv i ostrvo Vido.<br />
Nova Tvrđava je građena između 1567 i 1588 godine u cilju zaštite grada sa kopnene strane. Od četiri nekadašnje kapije preostale su samo dve.  Ovo venecijansko utvrđenje se smatra remek delom vojne arhitekture.  Naknadno su Britanci i Francuzi dograđivali ove fortifikacije.<br />
<img class="alignleft size-medium wp-image-401" title="grad krf" src="http://grckaostrva.info/wp-content/uploads/2009/04/krf1-280x210.jpg" alt="grad krf" width="280" height="210" />Svetac zaštitnik ostrva je Sv. Spiridon čije mošti se nalaze u istoimenoj crkvi u centru grada. Rodom sa Kipra, Svetitelj je bio poznat po svojim čudima zbog kojih je i nastradao mučeničkom smrću. Bio je sahranjen u Konstantinopolju u crkvi Svetih Apostola da bi posle Turske okupacije 1453 godine bio prenesen na Krf gde i danas počiva. Prema predanju Sv. Spiridon je u nekoliko navrata spasavao ostrvo od epidemija bolesti i osvajača. Meštani tvrde da samo zahvaljujući njemu, ostrvo nikada nisu osvojili Turci. Njemu u čast Spiridon je najpopularnije muško ime na ostrvu.<br />
Grad Krf je bio utočište srpskoj vojsci i Vladi na čeli saKraljem u izgnanstvu za vreme Prvog Svetskog rata.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://grckaostrva.info/1-grcka-ostrva/stari-grad-krf/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Retimno, Krit &#8211; obilazak grada</title>
		<link>http://grckaostrva.info/1-grcka-ostrva/retimno-krit-obilazak-grada/</link>
		<comments>http://grckaostrva.info/1-grcka-ostrva/retimno-krit-obilazak-grada/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 05 Apr 2009 23:46:02 +0000</pubDate>
		<dc:creator>prevrz</dc:creator>
				<category><![CDATA[Grčka ostrva]]></category>
		<category><![CDATA[Krit]]></category>
		<category><![CDATA[Retimno]]></category>
		<category><![CDATA[grčka ostrva]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://grckaostrva.info/?p=298</guid>
		<description><![CDATA[Retimno je glavni grad istoimene regije. Predstavlja mešavinu savremenog načina života i šarma i ponosa starih vremena. Sa populacijom od 20000 stanovnika, Retimno je administrativni, komercijalni, univerzitetski i saobraćajni centar. Turistička ponuda i kapaciteti su ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://grckaostrva.info/wp-content/uploads/2009/04/rethimno_b.jpg"><img class="size-full wp-image-300 alignleft" title="retimno, krit, grčka ostrva" src="http://grckaostrva.info/wp-content/uploads/2009/04/rethimno_b.jpg" alt="rethimno_b" width="279" height="208" /></a><strong>Retimno</strong> je glavni grad istoimene regije. Predstavlja mešavinu savremenog načina života i šarma i ponosa starih vremena. Sa populacijom od 20000 stanovnika, Retimno je administrativni, komercijalni, univerzitetski i saobraćajni centar. Turistička ponuda i kapaciteti su dobro organizovani a grad je ponosan na kulturno-istorijsko nasleđe i zauzima značajno mesto u kulturnom životu čitavog ostrva. Najveću zaslugu za ovo ima fakultet književnosti Kritskog Univeziteta, koji je osnovan u Retimnu. Kulturni saržaji kao što su izložbe, predstave, koncerti i predavanja se redovno organizuju. Saobraćajno je dobro povezan, kako sa Heraklionom i Hanjom, tako is a manjim gradovima i selima regije. Postoji redovan brodski prevoz koji povezuje Retimno sa lukom Pirej tokom cele godine. Rethimno nema aerodrom ali koristi aerodrome u Hanji i Heraklionu sa kojima je odlično povezan.</p>
<p>Negove prelepe obale, izuzetne plaže, lokalni kolorit netaknutih delova starog grada do kojih vode slikovite uske ulice i gurmanske raznolikosti čine Retimno privlačnom destinacijom za veliki broj posetilaca. Od mnogobrojnih atrakcija izdvajamo sledeće:</p>
<p><a href="http://grckaostrva.info/wp-content/uploads/2009/04/retimno-stari-grad.jpg"><img class="size-full wp-image-301 alignleft" title="retimno-stari-grad" src="http://grckaostrva.info/wp-content/uploads/2009/04/retimno-stari-grad.jpg" alt="retimno-stari-grad" width="285" height="212" /></a><strong></strong></p>
<p><strong>Stari grad</strong>, pod zaštitom UNESCOa je biser venecijanske arhitekture. Zajedno sa Fortecom i lukom predstavlja prostornu celinu. Uske ulice poput lavirinta kao da čuvaju tajnu i bogatstvo sticano vekovima. Brojne zanatske radnje, prodavnice, taverne i kafei upotpunjuju obilazak.<br />
<strong>Forteca</strong> (Fortezza), venecijanska tvrđava, sagrađena između 1573-1580 na mestu Paleokastro uzvišenju, kako bi ojačala odbranu luke koja je bila od velike važnosti. Imala je ojačane zidove i 4 bastiona. Unutar tvrđave su se nalazile administrativne zgrade, kasarna, magacini za municiju i vojna bolnica. Danas, jedini sačuvani delovi su rekonstruisanji zidovi, tankovi za vodu i džamija sa velikom kupolom, koja je prvobitno bila crkva posećena Sv. Nikoli. Fortezza pe pala u turske ruke 1646 godine.<br />
<a href="http://grckaostrva.info/wp-content/uploads/2009/04/reth.jpg"><img class="size-full wp-image-305 alignleft" title="retimno, krit, grčka ostrva" src="http://grckaostrva.info/wp-content/uploads/2009/04/reth.jpg" alt="reth" width="276" height="194" /></a><strong>Venecijanska luka</strong>, nekada jedna od najvažnijih na ostrvu danas je jedno od omiljenih mesta za izlaske jer se tu nalaze brojni kafići, restorani i jedna diskoteka. Prepoznatljiva je po starom svetioniku, kamenom molu, starom gusarskom brodu i starimvišespratnim kućama, nanizanih jedni do druge, danas pretvoreni u ugostiteljske objekte.<br />
<strong>Lođa</strong> (Loggia), biser venecijanske arhitekture datira sa kraja 16. veka. To je zgrada pravougaonog oblika sa tri polukružna luka sa tri strane dok je sa južne strane zatvorena. Predstavljala je klub, ili mesto za sretanje uglednih članova društva. Kada su Turci osvojili Retimno pretvaraju je u džamiju i izgrađuju minaret sa zapadne strane.<br />
<a href="http://grckaostrva.info/wp-content/uploads/2009/04/195-rethymno-fonte.jpg"><img class="size-full wp-image-307 alignleft" title="retimno, krit, grčka ostrva" src="http://grckaostrva.info/wp-content/uploads/2009/04/195-rethymno-fonte.jpg" alt="195-rethymno-fonte" width="281" height="373" /></a><strong>Rimondi fontana</strong> predstavlja ostatke nakadašnjeg sistema za snabdevanje grada vodom a sagradio ju je upravnik (rettore) Retimna Rimondi, kao poklon gradu 1629 godine. Ima četiri elegantna stuba sa razvijenim kapitelima koji pridržavaju deo sa latinskim natpisom. Između dva unutrašnja stuba uklesan je grb porodice Rimondi. Fontana je ukrašena sa tri stilizovane glave iz kojih teče voda.<br />
<strong>Crkva Sv.Franje</strong> (St. Fracis) je zanimljivo arhitektonsko delo, ukrašeno skulpturama. Pored crkve, nalazi se <strong>“Turska škola”</strong> izgrađena 1796. o čemu nam govori natpis nad jednim od ulaza. Crkva “Naše Gospe od Anđela” (Mikri Panaghia – Mala Gospoina) je izgrađejna kao Rimokatolička crkva u starom gradu. Sagrađena je tokom poslednjih godina Venecijanske vladavine.<br />
<strong>Crkva Vavedenja </strong>je Saborna crkva u Rethimnu pored koje se nalazi Vladikin dvor, neoklasična zgrada, sa južne strane crkve.<br />
<strong>Skupština grada</strong> je smeštena u neoklasičnu dvospratnicu na trgu Heron Poliytechniou.<br />
U Rethimnu postoje <strong>četiri očuvane džamije</strong>: Nerantzesova (nekadašnja crkva Sv.Marije), Kara Musa Paše (nekadašnji venecijanski manastir Sv. Varvare) danas je pretvorena u dom vizantijskih antikviteta, džamija “Velika Vrata” (Megali Porta) i Beli Pašina džamija. U Ratimnu su sačuvana tri minareta.<br />
Vredne pomena su mnoge fasade fenecijanskih palata u starom gradu.<br />
U Retimnu postoji tri muzeja: Arheološki, Muzej istorije i folklore Retimna i Etnološki muzej.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://grckaostrva.info/1-grcka-ostrva/retimno-krit-obilazak-grada/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Retimno, Krit &#8211; istorijat grada</title>
		<link>http://grckaostrva.info/1-grcka-ostrva/retimno-krit-istorijat-grada/</link>
		<comments>http://grckaostrva.info/1-grcka-ostrva/retimno-krit-istorijat-grada/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 05 Apr 2009 22:34:24 +0000</pubDate>
		<dc:creator>prevrz</dc:creator>
				<category><![CDATA[Grčka ostrva]]></category>
		<category><![CDATA[Krit]]></category>
		<category><![CDATA[Retimno]]></category>
		<category><![CDATA[grčka ostrva]]></category>
		<category><![CDATA[more]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://grckaostrva.info/?p=284</guid>
		<description><![CDATA[Retimno je grad na severnoj strani ostrva Krit, na oko pola puta od Herakliona do Hanje. Danas je poznato ostrvsko letovalište. Sadašnji grad je sagrađen na mestu drevnog grada Rithimna o čemu nam govori arheološko ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://grckaostrva.info/wp-content/uploads/2009/04/rethimno11.jpg"><img class="size-full wp-image-292 alignleft" title="retimno, krit, grčka ostrva" src="http://grckaostrva.info/wp-content/uploads/2009/04/rethimno11.jpg" alt="rethimno11" width="280" height="209" /></a><strong>Retimno</strong> je grad na severnoj strani ostrva Krit, na oko pola puta od Herakliona do Hanje. Danas je poznato ostrvsko letovalište. Sadašnji grad je sagrađen na mestu drevnog grada <em>Rithimna</em> o čemu nam govori arheološko nalazište groblja kasnog Minojskog preioda, otkriveno u četvrti Mastaba. Grad je procvetao u vreme Mikenske civilizacije. U 3. veku iz nepoznatih razloga gubi svoj značaj i spominje se jedino kao veće naselje. Ipak, uspeva da sačuva svoju autonomiju i nezavisnost, što pokazuju novčići koji su u to doba kovani. Tokom Vizantijskog perioda Retimno očuvava svoj kontinuitet. Iz tog perioda ostali su sačuvani rimski i vizantijski mozaici. Venecijanski period je vreme velikog perioda pošto je Retimno predstavljalo usputnu luku između Herakliona i Hanje i postaje administrativni centar istoimene oblasti. Retimno postaje jedan od tri velika grada na Kritu. Veliki broj uglednih kritskih porodica se naseljava u Retimno. Kao jedan od najznačajnijih centara na ostrvu, postaje središte venecijanske uprave.<br />
<a href="http://grckaostrva.info/wp-content/uploads/2009/04/fortezza.jpg"><img class="size-full wp-image-312 alignleft" title="retimno, krit, grčka ostrva" src="http://grckaostrva.info/wp-content/uploads/2009/04/fortezza.jpg" alt="fortezza" width="282" height="210" /></a>Retimno je pretrpelo napade, paljenja i plačke za vreme opsade turskog gusara sa činom admirala Huaredina Barbarose. Pod tursku vlast konačno podpada 1646. Grci i Venecijanci se povlače i zatvaraju u tvrđavu iznad luke, ali se posle opsade od 22 dana predaju neprijatelju. Kao i ostali gradovi za vreme otomanske vladavine, Rethimno gubi svoj ugled i značaj. Stanovnici Retimna su aktivno učestvovali u borbi za nezavisnost za šta su mnogi položili svoje živote. Ruska vojska osvaja Retimno 1897 i tu ostaje do 1909. Zajedno sa ostalim delovima Krita, postaje deo Grčke 1913 godine. Tokom nemačke okupacije Retimno pruža veliki doprinos u borbi protiv Fašizma.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://grckaostrva.info/1-grcka-ostrva/retimno-krit-istorijat-grada/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Kikladska ostrva</title>
		<link>http://grckaostrva.info/1-grcka-ostrva/kikladska-ostrva-kikladi/kikladska-ostrva/</link>
		<comments>http://grckaostrva.info/1-grcka-ostrva/kikladska-ostrva-kikladi/kikladska-ostrva/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 24 Mar 2009 23:45:37 +0000</pubDate>
		<dc:creator>prevrz</dc:creator>
				<category><![CDATA[Kikladaska ostrva]]></category>
		<category><![CDATA[preporučujemo]]></category>
		<category><![CDATA[severoistočna ostrva]]></category>
		<category><![CDATA[grčka ostrva]]></category>
		<category><![CDATA[kikladska ostrva]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://grckaostrva.info/?p=18</guid>
		<description><![CDATA[Najpopularnija, najpoznatija, najživopisnija grčka ostrva. Kada neko pomisli na grčka ostrva, prvo pomisli na Kikalade. Ime su dobila zbog toga što formiraju imaginarni krug u južnom delu Egejskog mora. Zbog snežno belih kuća koje blješte ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://grckaostrva.info/wp-content/uploads/2009/01/aegean81_b.jpg"><img class="size-full wp-image-19 alignleft" title="Kikladska ostrva" src="http://grckaostrva.info/wp-content/uploads/2009/01/aegean81_b.jpg" alt="aegean81_b" width="347" height="226" /></a>Najpopularnija, najpoznatija, najživopisnija grčka ostrva. Kada neko pomisli na grčka ostrva, prvo pomisli na Kikalade. Ime su dobila zbog toga što formiraju imaginarni krug u južnom delu Egejskog mora. Zbog snežno belih kuća koje blješte pod suncem, nanizanih kao grozdovi na padinama iznad zaliva, litica i obala, nazivaju ih još i bela ostrva. U prošlosti su predstavljala prirodni prelaz preko kojeg se Minojska civizacija širila ka kopnenoj Grčkoj. Uništena su katastrofalnom vulkanskom erupcijom ostrva Santorini 1450 godine p.n.e. Nakon oporavka predstavljaju važan faktor u stvaranju antičke Gčke (Atinsko-Deloska liga), bili su deo Rimskog carstva (Provincia Insularum), zatim Vizantije, središte Venecijanskog vojvode, pomorske baze Otomanske flote i konačno moderne evropske države.<br />
Tipična Kikladska arhitektura kikladskih naselja, malih belih jednospratnih kuća bez krovova, naslonjenih jedne na druge, ispresecani uskim krivudavim ulicama i prolazima, nastala je u vreme kada je ovim ostrvima haralo gusarenje. Da bi se zaštitili, lokalno stanovništvo je pravilo svojevrsne lavirinte kako bi zbunilo nepoželjne goste i napravilo zasede. Danas se zbunjuju jedino turisti, koji su vrlo poželjni gosti, a iz zasede iskaču još jedino kamaki, nebi li ubedili prolaznike da svrate baš u njihov lokal. Od svih Kikladskih ostrva naseljena su 33. Predstavljaju savršenu destinaciju za odmor.</p>
<h3>Letovanje na grčkim ostrvima</h3>
<p><object width="565" height="354"><param name="movie" value="http://www.youtube.com/v/bSM_oqBF90M&#038;hl=en&#038;fs=1&#038;"></param><param name="allowFullScreen" value="true"></param><param name="allowscriptaccess" value="always"></param><embed src="http://www.youtube.com/v/bSM_oqBF90M&#038;hl=en&#038;fs=1&#038;" type="application/x-shockwave-flash" allowscriptaccess="always" allowfullscreen="true" width="565" height="354"></embed></object></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://grckaostrva.info/1-grcka-ostrva/kikladska-ostrva-kikladi/kikladska-ostrva/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Hanioti i Pefkohori</title>
		<link>http://grckaostrva.info/severna-grcka/hanioti-i-pefkohori/</link>
		<comments>http://grckaostrva.info/severna-grcka/hanioti-i-pefkohori/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 21 Feb 2009 17:25:36 +0000</pubDate>
		<dc:creator>prevrz</dc:creator>
				<category><![CDATA[Halkidiki]]></category>
		<category><![CDATA[severna grčka]]></category>
		<category><![CDATA[halkidiki]]></category>
		<category><![CDATA[hanioti]]></category>
		<category><![CDATA[kasandra]]></category>
		<category><![CDATA[pefkohori]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://grckaostrva.info/?p=550</guid>
		<description><![CDATA[Hanioti je malo, živopisno mesto na Halkidikiju, nalazi se na prvom prstu poluostrva, na svega sat vremena vožnje od Soluna. Najpopularnije je letovalište na prvom prstu Halkidikija, Kasandri,  garantuje nazaboravan boravak, opuštanje i provod različitim ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><strong><img class="alignleft size-full wp-image-561" title="hanioti" src="http://grckaostrva.info/wp-content/uploads/2009/02/hanioti3.jpg" alt="hanioti" width="278" height="185" />Hanioti</strong> je malo, živopisno mesto na Halkidikiju, nalazi se na prvom prstu poluostrva, na svega sat vremena vožnje od Soluna. Najpopularnije je letovalište na prvom prstu Halkidikija, Kasandri,  garantuje nazaboravan boravak, opuštanje i provod različitim vrstama gostiju, od mladih, preko porodica sa decom pa do starijih osoba. Od smeštaja nudi veliki izbor hotela svih kategorija i aparmanskih kuća i naselja. Brojni kafići, restorani i klubovi čine raznovrsnu ugostiteljsku ponudu. Duga peščana plaža okružena bujnom mediteranskom vegetacijom kuriozitet je ovog mesta.</p>
<p><strong>Pefkohori</strong> se nalazi nedaleko od Haniotija i vrlo je popularna destinacija, naročito među mladima. Za razliku od Haniotija koji nekadašnje ribarsko naselje je pilagođeno turizmu, Pafkohori je izgrađen kao turističko naselje i sve je podređeno turizmu i mnogobrojnim turistima koji svake gosine posećuju ovu destinaciju. Nema toliko zelenila i mediteranskog šarma ali odličan noćni provod i dobra zabava to nadoknađuju.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://grckaostrva.info/severna-grcka/hanioti-i-pefkohori/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Peloponez</title>
		<link>http://grckaostrva.info/peloponez-atika/peloponez/</link>
		<comments>http://grckaostrva.info/peloponez-atika/peloponez/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 29 Jan 2009 20:25:55 +0000</pubDate>
		<dc:creator>prevrz</dc:creator>
				<category><![CDATA[Peloponez i Atika]]></category>
		<category><![CDATA[korint]]></category>
		<category><![CDATA[mikena]]></category>
		<category><![CDATA[olimpia]]></category>
		<category><![CDATA[peloponez]]></category>
		<category><![CDATA[sparta]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://grckaostrva.info/?p=224</guid>
		<description><![CDATA[Nekada najveće grčko poluostrvo, od kopna je odvojeno Korintskim kanalom, prokopanim 1893 godine iako je njegova izgradnja počela još u rimsko doba. Kanal je dug 6,3 km i predstavlja značajnu pomorsku prečicu. Sa druge strane ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://grckaostrva.info/wp-content/uploads/2009/01/pelopones.jpg"><img class="size-full wp-image-225 alignleft" title="pelopones" src="http://grckaostrva.info/wp-content/uploads/2009/01/pelopones.jpg" alt="pelopones" width="247" height="164" /></a>Nekada najveće grčko poluostrvo, od kopna je odvojeno Korintskim kanalom, prokopanim 1893 godine iako je njegova izgradnja počela još u rimsko doba. Kanal je dug 6,3 km i predstavlja značajnu pomorsku prečicu. Sa druge strane Peloponez je sa kopnom spojen mostom Rio-Antirrio, izgrađenim 2004. godine a čija dužina iznosi skoro 3 km.<br />
U desetogodišnjem ratu za nezavisnost 1821-31. Peloponez je odigrao značajnu ulogu odakle je krenuo talas slobode proširivši se na čitavu Grčku. Od najranije grčke istorije, Korint je bio rodno mesto i plodno tlo za velike heroje, vojskoveđe, kulture i civilizacije. Mikena, Sparta, Olimpia, Korint&#8230; samo su neki od svetski poznatih gradova antičke Grčke.<br />
Pored neverovatnog istorijskog i arheološkog nasleđa Peloponez nudi neslućene mogućnosti odmora i zabave.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://grckaostrva.info/peloponez-atika/peloponez/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Manastiri Meteori</title>
		<link>http://grckaostrva.info/centralna-grcka/manastiri-meteori/</link>
		<comments>http://grckaostrva.info/centralna-grcka/manastiri-meteori/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 28 Jan 2009 21:44:08 +0000</pubDate>
		<dc:creator>prevrz</dc:creator>
				<category><![CDATA[Centralna Grčka]]></category>
		<category><![CDATA[manastiri]]></category>
		<category><![CDATA[meteori]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://grckaostrva.info/?p=216</guid>
		<description><![CDATA[Neverovatne kamene kule manastira Meteori ili „viseće stene“ su nastale povlačenjem mora pre 30 miliona godina. Prvi religiozni objekti se javljaju 985. godine, kada jednu od mnogobrojnih pećina naseljava monah po imenu Varnava. 1382. godine ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://grckaostrva.info/wp-content/uploads/2009/01/meteora.jpg"><img class="size-full wp-image-215 alignleft" title="meteora" src="http://grckaostrva.info/wp-content/uploads/2009/01/meteora.jpg" alt="meteora" width="244" height="245" /></a>Neverovatne kamene kule manastira Meteori ili „viseće stene“ su nastale povlačenjem mora pre 30 miliona godina. Prvi religiozni objekti se javljaju 985. godine, kada jednu od mnogobrojnih pećina naseljava monah po imenu Varnava. 1382. godine Svetogorski monah Atanasios povlačeći se pred nadolazećim Turcima dolazi u Tesaliju i biva fasciniran lepotom stena uzdignutih ka nebu. Ubrzo osniva prvi manastir Veliki Meteori na visini od 623 metara, najvišlji manastir celog kompleksa. Velika je tajna i nepoznanica kako su se prvi monasi popeli na tu visinu i počeli da grade manastir. Nedugo posle izgradnje prvog manastira grade se i ostali, kojih je ukupno bilo 23. Do devetnaestog veka ostaje svega 6 koliko ih i danas ima. Pored spomenutog tu se još i nalaze: Varlaam, Agios Nikolaos, Rousanou, Agia Triada, Agios Stefanos. U prošlosti se do manastira moglo stići jedino u mreži  koja je čekrkom spuštana i podizana. Tokom 1920tig godina, za vreme obnove manastira uklesana su stepeništa kako bi manastiri postali pristupačniji i materijal se lakše preneo njih. Danas se manastirska bratstva uvećavaju a mnogobrojnim posetiocima je omogućen pristup u ograničen deo manastirskog kompleksa. Ulaznice u manastire naplaćuje Grčka Nacionalna Turistička Organizacija a prilog se može ostaviti po ulasku u manastir. Ispod manastira nalazi se mesto Kalambaka, gde posetioci koji odluše da se tu zadrže mogu naći smeštaj, brojne taverne i prodavnice suvenira. U novije vreme ovaj kraj sve češće posećuje veliki broj free-climbera.<br />
<object width="565" height="444"><param name="movie" value="http://www.youtube.com/v/mnbEoXaM3MU&#038;hl=en&#038;fs=1&#038;"></param><param name="allowFullScreen" value="true"></param><param name="allowscriptaccess" value="always"></param><embed src="http://www.youtube.com/v/mnbEoXaM3MU&#038;hl=en&#038;fs=1&#038;" type="application/x-shockwave-flash" allowscriptaccess="always" allowfullscreen="true" width="565" height="444"></embed></object></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://grckaostrva.info/centralna-grcka/manastiri-meteori/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Dodekanezi</title>
		<link>http://grckaostrva.info/1-grcka-ostrva/dodekanezi/o-dodekanezima/</link>
		<comments>http://grckaostrva.info/1-grcka-ostrva/dodekanezi/o-dodekanezima/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 25 Jan 2009 23:40:59 +0000</pubDate>
		<dc:creator>prevrz</dc:creator>
				<category><![CDATA[dodekanezi]]></category>
		<category><![CDATA[Add new tag]]></category>
		<category><![CDATA[grčka ostrva]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://grckaostrva.info/?p=110</guid>
		<description><![CDATA[Naj istočnija grupa grčkih ostrva, nalazi se uz samu tursku obalu, poslednja su postala deo moderne Grčke države 1948. ali su istorijski delila sudbinu ostalih ostrva. Živopisni pejsaži, povoljna klima i beskrajne plaže čine ova ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://grckaostrva.info/wp-content/uploads/2009/01/dodekanezi.jpg"><img class="size-full wp-image-111 alignleft" title="dodekanezi" src="http://grckaostrva.info/wp-content/uploads/2009/01/dodekanezi.jpg" alt="dodekanezi" width="238" height="158" /></a>Naj istočnija grupa grčkih ostrva, nalazi se uz samu tursku obalu, poslednja su postala deo moderne Grčke države 1948. ali su istorijski delila sudbinu ostalih ostrva. Živopisni pejsaži, povoljna klima i beskrajne plaže čine ova ostrva vrlo atraktivnim. Od 163 ostrva naseljena su 26.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://grckaostrva.info/1-grcka-ostrva/dodekanezi/o-dodekanezima/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>
 